Samo dobra glazba



20. siječnja 2017. 16:15

'BETTER INTERNET'

Lidija Kralj o sigurnosti djece na Internetu:"Problem je u ljudima, ne u tehnologiji!"

Jedno je sigurno, odgovornost je na odraslima koji djecu trebaju usmjeriti na kvalitetne i korisne sadržaje na internetu. – Roditelji i učitelji trebaju djeci pokazati kako pronaći korisne sadržaje za učenje, obrazovanje, zabavu - kazala je Kralj.

Internet je odličan izvor informacija i zabave, kako za odrasle, tako i za djecu. Kako bi iskoristili prednosti interneta te sadržaje i mogućnosti koje pruža, potrebno je djecu naučiti odgovornom i pametnom korištenju interneta. Lidija Kralj, magistra matematike i informatike, misli kako je edukacija i odgovorno ponašanje samih roditelja imaju bitnu ulogu u zaštiti djece od ne tako dobrih stvari koje se mogu pronaći na internetu. – Dijete treba zainteresirati nečim drugim, korisnim, kako ono ne bi zalazilo u područja odnosno na web stranice na koje možda ne bi trebalo. Roditeljima bih preporučila da krenu od portala učitelj.hr ili stranice udruge Roda, a na mom blogu Digitalni tragovi osim savjeta za učitelje također se nude i savjeti za roditelje. Osnovni savjet je -nemojte se bojati tehnologije. Ona nije bauk, a problem sigurnosti nije tehnologija, već emocionalna zrelost, podrška djeci i razumijevanje onoga što se događa na internetu iz perspektive roditelja - kazala je Kralj u razgovoru za Soundset Ragusu.

Što se tiče nacionalnih programa za sigurnost djece na internetu, sustavnog institucionalnog rješenja u Hrvatskoj nema. - Sigurnost djece na internetu još uvijek nije dio niti jednog nastavnog plana i programa. Planirana je kao dio novog kurikuluma i predmeta informatike te međupredmetne teme Uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija, ali dok to ne stigne u škole, nemamo sustavno rješenje. Ono što imamo je niz projekata koje provode različite udruge civilnog društva pa je tako udruga Suradnici u učenju nedavno završila s projektom ENABLE čiji je fokus bio na osnaživanju djece u prevenciji nasilja na internetu. Prije toga radili smo na projektu Pet za net, u svrhu stvaranja školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu te nacionalnoj kampanji Sigurniji internet za djecu – rekla je Kralj.

Ujedinjeno Kraljevstvo pozitivan primjer
Nepostojanje sustavnog rješenja izdvaja Hrvatsku od drugih zemalja u regiji. - Sve susjedne zemlje već dulje vrijeme imaju Centre za sigurniji Internet. U Hrvatskoj je to uvijek ostane na razini aktivnosti koje udruge provode u sklopu periodičnih projekata. Slovenski Centar za sigurniji Internet, primjerice, postoji najmanje deset godina i najviše su napravili na tom području. Provode različite aktivnosti u školama, online tečajevi za učitelje o tome na što pripaziti u okruženju, kako podučiti djecu da primjereno, odgovorno i sigurno koriste Internet. Ako gledamo kurikulume, naš prijedlog kurikuluma za informatiku preuzele su Srbija i BiH, tako da jedino mi malo zaostajemo u jednom zrakopraznom prozoru – kazala je Kralj te je kao najnapredniji europski primjer istaknula Ujedinjeno Kraljevstvo. Naime, tamo se već 15 godina, po poprilično strogim kriterijima, godišnje procjenjuju škole po razini sigurnosti, prevenciji nasilja, zaštiti osobnih podataka i zaštiti djece na internetu. Boduju se aktivnosti koje su škole provodile kako bi učitelje, roditelje i djecu educirale o tome što djeca smiju i ne smiju raditi na internetu.
- U Europi je aktivnost koja se prije zvala „safer Internet“ promijenila fokus i naziv u „better internet“. Naime, djeca, škole i zajednice intenzivno se potiču na stvaranje dobrih i kvalitetnih sadržaja namijenjenih djeci. Samim tim stvara se sadržaj koji će djeci biti zanimljiv i koji ćemo ih poticati da koriste. Time djeca postaju digitalni stvaratelji, a korištenje tehnologije preusmjerava se s pukog gledanja videa, slušanja glazbe, igranja igara na kreiranje kako bi sebi, svojim vršnjacima i mlađima pokazali kako mogu izgledati kvalitetni sadržaji te tako realizirali svoju kreativnost i stvaralaštvo. U Hrvatskoj malo na tome radimo - dodala je.

Radikalne metode nemaju koristi
Jedno je sigurno, odgovornost je na odraslima koji djecu trebaju usmjeriti na kvalitetne i korisne sadržaje na internetu. – Roditelji i učitelji trebaju djeci pokazati kako da pronađu korisne sadržaje za učenje, obrazovanje, zabavu, različite hobije itd. kako djeca ne bi razmišljala u kontekstu Internet = Facebook ili kako računalo služi isključivo za igranje igara. Generacije djece koja su sad u školi i one koje dolaze će se cijeli život obrazovati i vjerojatno će učiti uz pomoć računala, a naša obaveza je da im skrenemo pažnju kako pametno upotrijebiti Internet i računala da postanu bolji – istaknula je Kralj.
No, kako djecu spriječiti u korištenju nedozvoljenih sadržaja? Lidija Kralj smatra kako radikalne metode nemaju koristi. - Postoje različiti programi za filtriranje sadržaja na internetu, za ograničavanje pristupa u određenom vremenskom periodu ili različitim stranicama. Svi ti filteri i programi za sigurnost su dobri dok su djeca manja, kako djeca rastu ona će sve više biti izazvana tim ograničenjima koja im stavljate i pronaći će način da ih zaobiđu. Stvar je u odgoju i u interesiranju za to što djeca rade. Dakle, treba biti uključen u korištenje interneta od strane djece kako oni pred vama ne bi skrivali sadržaje koje posjećuju. Vodite ih svojim dobrim primjerom kako koristiti društvene mreže i ostale sadržaje na internetu. Uvijek naglašavam kako nije problem u tehnologiji već u ljudima. Nije tehnologija ta koja čini zlo, koja stvara nasilje na internetu, to rade ljudi – zaključila je Kralj.

IA/DJ